Okrugli stol

Svečano otvaranje i okrugli stol održat će se u predavaonici 1. krila Instituta za fiziku, Bijenička cesta 46, 10000 Zagreb.

Vještina učinkovitog komuniciranja znanstvenih tema postala je neizostavan dio rada svakog znanstvenika. Europska komisija je 2023. godinu proglasila Europskom godinom vještina. Stoga je 'Frizbijada' posebno usmjerena na jačanje znanstvenih vještina i osnaživanje učenika i studenata za budućnost koja je pred njima, ali i na edukaciju i poticanje znanstvenika u nadogradnji vještina znanstvene komunikacije. Naime, vještina učinkovitog komuniciranja znanstvenih tema postala je neizostavan dio rada svakog znanstvenika.

Aktivnosti znanstvene komunikacije i popularizacije promiču javni angažman, povjerenje i razumijevanje u znanost, potiču donošenje odluka utemeljenih na dokazima i potiču znanstvenu znatiželju. Nadogradnjom svojih komunikacijskih vještina znanstvenici mogu premostiti jaz između znanstvene zajednice i javnosti, osiguravajući da znanost ostane dostupna, uključiva i utjecajna za boljitak društva. Povrh toga, usavršavajući svoju sposobnost prenošenja složenih ideja na jednostavan način, znanstvenici mogu potaknuti znatiželju i zanimanje za područje STEM-a kod najmlađih građana i osnažiti nove generacije istraživača i kritičkih mislilaca.

Cilj okruglog stola je okupiti predstavnike znanosti, medija i politike kako bi razgovarali o izazovima komuniciranja znanstvenih tema važnih za građane te kako bi istaknuli važnost unaprjeđenje komunikacijskih vještina znanstvenika.

Panelistice su:

dr. sc. Ticijana Ban, prva pomoćnica ravnatelja Instituta za fiziku
dr. sc. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF) i
dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković
Kristina Duvnjak, prof. biologije, dopredsjednica Udruge Bioteka 
Tanja Rudež, ugledna i višestruko nagrađivana znanstvena novinarka

Okrugli stol će moderirati dr. sc. Marko Košiček, stručni savjetnik i koordinator popularizacijskih aktivnosti na IRB-u. Dr. Košiček se godinama bavi znanstvenom popularizacijom i znanstvenom komunikacijom, a za što je 2014. godine nagrađen državnom godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti.

Upoznajte panelistice

Ticijana Ban

Dr. sc. Ticijana Ban je znanstvena savjetnica u trajnom izboru na Institutu za fiziku (IF) i voditeljica Grupe za kvantne tehnologije, a trenutno obnaša funkciju prve pomoćnice ravnatelja.

Doktorirala je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), a poslijedoktorski se usavršavala na The European Laboratory for Non-linear Spectroscopy (LENS) u Firenzi, Italija i na Joint Institute for Laboratory Astrophysics (JILA) u Coloradu, USA. Područje njezinog znanstvenog rada su atomska i molekularna fizika, sa specifičnim interesima u području hladnih atoma i metrologije.

Od znanstvenih projekata izdvaja projekte u kojima se istražuju nove tehnike laserskog hlađenja atoma temeljenih na optičkom frekventnom češlju i visoko-refleksivnom optičkom rezonatoru te projekt u kojem se razvijaju nove vrste kvantnih memorija. Hladni atomi su jedna od najvažnijih platformi kvantnih tehnologija s potencijalom za primjene u kvantnim računalima, kvantnim senzorima i simulatorima te kvantnoj komunikaciji. Dr. sc. Ban uspostavila je na Institutu za fiziku eksperiment s hladnim atomima prije desetak godina.

Osim navedenih znanstvenih projekata, Dr. sc. Ban dala je značajan doprinos uspostavi i provedbi projekta Centar za napredne laserske tehnike (CALT), strateškog projekta RH u području znanstvene infrastrukture, koji na Institutu za fiziku unaprjeđuje postojeću i razvija novu znanstveno-istraživačku infrastrukturu temeljenu na naprednim laserskim tehnikama. U tu svrhu u potpunosti se rekonstruirala zgrada I. krila Instituta i opremila suvremenom opremom kako bi se prilagodila suvremenim zahtjevima znanstveno-istraživačkog rada. Osim toga, vodila je i projekt obnove Instituta za fiziku od šteta nastalih u potresu od 22. ožujka 2020. godine.

Uz svoje istraživačke aktivnosti, dr. Ban aktivno sudjeluju u obrazovanju studenata kroz mentorstvo diplomskih radova, doktoranda i poslijedoktoranada. Dala je značajan doprinos u organizaciji značajnog broja znanstvenih skupova i konferencija Hrvatskog fizikalno društva, Olimpijada iz fizike, te je bila glavna organizatorica konferencije EGAS52 – Conference of the European Group on Atomic Systems, 2021. godine.

Unutar IF-a obnašala je razne institucionalne dužnosti, uključujući onu zamjenice ravnatelja, predsjednice Znanstvenog vijeća, predstavnice radnika u Upravnom vijeću i glavne sindikalne povjerenice. Aktivno sudjeluju u evaluaciji i recenziji znanstvenih radova i projekta, kao recenzent i ko-editor za ugledne časopise i kao član evaluacijskih odbora. Predstavnica je Hrvatske u Quantum Community Network te članica znanstvenog odbora međunarodnih konferencija.

Vernesa Smolčić

Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić svjetski je priznata astrofizičarka te redovita profesorica na Fizičkom odsjeku PMF-a. Znanstveno se usavršavala u SAD-u, Njemačkoj i Australiji, a nakon devet godina rada i usavršavanja na najboljim sveučilištima na svijetu vratila u Hrvatsku. Fokus njezinih istraživanja su stvaranje i razvoj galaksija, proučava aktivne galaktičke jezgre, radiogalaksije te izvangalaktičko stvaranje zvijezda. Članica je brojnih međunarodnih kolaboracija, a u nekima od njih je na voditeljskim funkcijama, poput Cosmic Evolution Survey (COSMOS) te The Ultimate XMM Extragalactic Survey.

Objavila je više od 140 znanstvenih radova, a za svoj je rad primila brojne nagrade, kao što su Ernst Patzer Award, Zagrepčanka godine 2014., priznanje Fakultetskog Vijeća PMF-a za značajno znanstveno postignuće i doprinos ugledu PMF-a, COSMO znanstvenica 2015. godine, Državna nagrada za znanost za 2017. godinu, nagrada HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH-a za 2019. godinu za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti, a hrvatsko izdanje časopisa Forbes uvrstilo ju u najuspješnije ljude generacije 2013.

Uz prestižni (i prvi u Hrvatskoj) ERC Starting Grant za projekt 'Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba' vodila je brojne znanstvene projekte.

Profesorica je vrlo aktivna u popularizaciji znanosti te vodi projekt nazvan Astroučionica, web platformu namijenjenu popularizaciji astronomije. Astroučionica je nastala tijekom provedbe ERC projekta 2018. godine te je otada nastavila rasti. Redovito drži javna predavanja o astronomiji, Državna je koordinatorica za popularizaciju Međunarodnog astronomskog saveza za Hrvatsku te je posebno aktivna u godišnjoj proslavi žena i djevojaka u astronomiji. Prof. Smolčić sudjelovala je u izradi obrazovne slikovnice za djecu 'Psi u svemiru' te je suautorica kuharice za djecu 'Astrokuharica'. 

Iva Tolić

Prof. dr. sc. Iva Tolić voditeljica je Laboratorija za biofiziku stanice na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Diplomirala je molekularnu biologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorat je izradila je na Sveučilištu Harvard, a na poslijedoktorskom je usavršavanju bila u Kopenhagenu i u Firenci.

Od 2004. do 2014. radila je kao voditeljica istraživačke grupe na Institutu Max Planck za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu. Godine 2015. vratila se u rodni Zagreb. Istražuje biofiziku diobe stanice s naglaskom na promjene u diobi u stanicama raka.

Članica je Europske akademije (Academia Europaea), Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO), te članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Dobitnica je nagrade Ignaz L. Lieben Austrijske akademije znanosti, Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Državne nagrade za znanost i mnogih drugih priznanja.

Nositeljica je brojnih znanstvenih projekata, među kojima se ističu najprestižniji projekti Europskog istraživačkog vijeća (ERC), poznati kao 'Znanstveni Oskari'. Autorica je preko 100 znanstvenih radova objavljenih u znanstvenim časopisima kao što su Nature, Science, Cell, Nature Cell Biology, Nature Communications i drugi. Organizirala je seriju međunarodnih konferencija 'Mitotic spindle: From living and synthetic systems to theory' zajedno s prof. dr. sc. Nenadom Pavinom te brojne druge ugledne međunarodne konferencije.

Redovito sudjeluje u brojnim aktivnostima popularizacije znanosti kao što su javna predavanja i intervjui na televiziji i radiju te u novinama i časopisima s ciljem približavanja znanosti i znanstvenih spoznaja javnosti.

Kristina Duvnjak

Kristina Duvnjak profesorica je biologije s diplomom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Radno joj iskustvo obuhvaća zaposlenja u više zagrebačkih osnovnih i srednjih škola, surađivala je sa Zdravstvenim Veleučilištem u zvanju asistentice na kolegiju 'Fiziologija', a u privatnoj školi Logos održavala je pripreme za državnu maturu iz biologije.

Godine 2010. sudjeluje u osnivanju Udruge Bioteka, od kada se posvećuje razvoju edukacijskih programa i projekata pišući popularno-znanstvene članke i blogove te promovirajući rad Udruge u medijima. Od 2012. godine započinje uspostavu Programa edukacije Udruge, razvijajući mrežu suradnika i volontera na Programu, kreirajući radionice i prateći sadržaj te gostujući na većini relevantnih popularno-znanstvenih događanja u zemlji i inozemstvu. Razvoj metodologije rada posebno okrenute STEM pristupu započinje 2013. godine, nakon višetjednih STEM edukacija u Francuskoj, Engleskoj i Njemačkoj, tijekom provedbe Erasmus+ projekta 'MINT (STEM) International'.

2014. godine postaje izvršna direktorica Udruge, odgovorna za rad zaposlenika ureda i koordinaciju volontera. Iste godine dolazi na poziciju voditeljice programa edukacije udruge Bioteka, čime postaje odgovorna osoba za sve edukativne programe za djecu i mlade te za edukaciju edukatora. Autorica je više desetaka popularno-znanstvenih članaka na portalima Biologija.com.hr i Bioteka.hr. Provoditeljica je više stručnih usavršavanja i edukacija za učitelje i profesore u osnovnim i srednjim školama. Koautorica je Priručnika za rad s darovitim učenicima u razrednoj nastavi te Priručnika za STEM edukatore: 'STEM u neformalnom obrazovanju za zanimanja 21. stoljeća'.

Tanja Rudež

Tanja Rudež dugogodišnja je znanstvena novinarka Jutarnjeg lista.

Diplomirala je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a znanstvenim novinarstvom se bavi od kraja 1980-ih. Autorica je i koautorica pet knjiga iz popularne znanosti.

Britansko udruženje znanstvenih pisaca (ABSW) proglasilo ju je 2015. godine najboljom europskom znanstvenom novinarkom, 2016. godine dobila je prestižnu Kavli stipendiju za znanstvene novinare, a 2017. nagradu 'Velebitska degenija' za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša.